Fizioterapija u liječenju multiple skleroze
Prof. dr. med. Rudolf Votrik, predsjednik ljekarskog savjeta Švajcarskog društva MS-a
Fizioterapija zauzima visoko mjesto u liječenju multiple skleroze. Može poboljšati motoričke funkcije, spriječiti ukočenost, ublažiti bolove i mobilizovati rezerve snage. Kod smetnji prisutnih pri hodu i u ravnoteži, kod slabosti pojedinih udova, ljekar će bolesniku savjetovati da barem jednom nedeljno ode na odgovarajuću fizioterapiju. Liječenje uz izučenog terapeuta trebalo bi dopuniti, uvijek kad je to moguće, gimnastikom kod kuće, svakodnevnim samostalnim vježbanjem MS-bolesnika. Program vježbanja kod kuće ima važnu ulogu, posebno kada redovni odlazak na fizioterapiju nije moguć.
Svakodnevno izvođenje terapijske gimnastike bolesniku ne donosi samo poboljšanje motoričkih funkcija i ublažavanje tegoba. Štaviše, ima veliku mogućnost psihološkog uspjeha. Bolesnik može vlastitom aktivnošću učiniti nešto važno za vlastito ozdravljenje; napušta pasivnu ulogu bolesnika, a novostečena vjera u vlastite snage uticaće na čitav njegov životni stav. Neki bolesnici htjeli bi na brzinu, bez strpljenja, dostići visoki cilj veće samostalnosti i bolje pokretljivosti.
Zbog toga je potrebno upozoriti da se ne prenaprežu vlastite snage. Kao što sportista polako pojačava svoj program vježbanja, tako i bolesnik mora naučiti pravilno procijeniti svoje trenutne mogućnosti. Javljanje osjećaja umora ili bola mora biti shvaćeno kao znak upozorenja. Bolje je prekinuti program i smanjiti zahtjeve. Ko ne može izdražati 10 do 15 minuta, možda će isti rezultat postići više puta ponovljenim petominutnim programom. Vrijeme odmora je takođe dio programa vježbanja!
U svakom slučaju važna je volja, da se učini moguće, da se teži poboljšanju te da se ne popusti u stalnom ulaganju truda. Neka primjeri koji slijede MS-bolesnicima postanu vjerna, poticajna pratnja!
Šta i kako trebam vježbati?
Ursula Kanzl, voditeljica fizikalne terapeutike na Neurološkoj sveučilišnoj klinici u Baselu i stručna učiteljica na Fizioterapeutskoj školi kantonalne bolnice.
Zašto vježbati?
Zato što se spontano koriste najčešće oni dijelovi tijela koji su još u funkciji. Slabiji mišići naprotiv, (teže izvedljive kretnje, nesigurni položaji), se ne koriste.
Međutim, i kod MS-pacijenata moguće je doziranim vježbanjem poboljšati oslabljene funkcije.
Šta vježbati?
Vježbe su podijeljene u različite tematske grupe: prema položaju (npr. leđni položaj), prema cilju (npr. razgibavanje).
Kod spastičke oduzetosti (grčenja, ukočenost nogu): najprije valja ukloniti zgrčenost putem odgovarajućih položaja za istezanje ili opuštanje; potrebno je izabrati one vježbe koje potiču usklađeni rad mišića, (npr. vježbe spretnosti i ravnoteže), te izmjenjivati s vježbama za razgibavanje, da bi se spriječilo grčenje
Kod smetnji u koordinaciji (drhtanje, nekontrolirane kretnje, smetnje u ravnoteži):
valja izabrati one vježbe u sjedećem ili stojećem položaju koje potiču spretnost i ravnotežu; potrebno je povremeno uključiti kratke odmore, da bi se uklonila opća ukočenost preopterećene muskulature ramena i vrata.
Ritmički pokreti izvode se umjerenim tempom, a pojedinačne kretnje valja izvoditi polako i kontrolirano.
Kako često vježbati?
U kratkim intervalima od oko 10 minuta, npr. uz umivaonik, uz rub kreveta, za stolom, eventualno nekoliko puta na dan.
Dodatno valja vježbe za razgibavanje rasporediti preko cijelog dana.
Važno je dosljedno provoditi za odredeno vrijeme planirano vježbanje, no ono mora biti prilagodeno trenutnom stanju. U loše dane izostavit će se teže vježbe, ali će se zato ponoviti one lakše, uvijek naizmjence s vježbama za razgibavanje.
Jedino umjereno vježbanje pruža šanse za uspjeh: i ovdje se dokazala taktika malih koraka!
msmagazin 